Skip to main content

Saznaj troškove za ugradnju i rad dizalica topline i plinskih kotlova, kao i njihovu energetsku učinkovitost te ugljični otisak.

Djeca se igraju pikulama na vrtnoj terasi pokraj vanjske jedinice dizalice topline

Da, prelazak na dizalicu topline često se isplati ako dugoročno želiš niže energetske troškove, veću učinkovitost i manji ugljični otisak. Iako je ugradnja dizalica topline često skuplja u usporedbi s ugradnjom plinskih kotlova, one imaju manje potrebe za održavanjem i troše znatno manje energije za isporuku iste količine grijanja. Koliko ćeš uštedjeti ovisi o troškovima ugradnje, cijenama energije i dostupnim državnim poticajima.
U ovom tekstu uspoređujemo dizalice topline i plinske kotlove prema troškovima ugradnje, potrošnji, energetskoj učinkovitosti i utjecaju na okoliš — za lakšu odluku o opciji koja donosi bolji povrat ulaganja za tvoj dom.

Uzmimo kao primjer dvoje vlasnika nekretnina, Sophie i Marca, koji su 2015. godine renovirali svoje domove u Lyonu, u Francuskoj.

Troškovi ugradnje dizalice topline i kotla

Sophie je uložila u dizalicu topline zrak-voda, dok se Marc odlučio za kondenzacijski plinski kotao.

Postoje brojne različite vrste dizalica topline, zbog čega se trošak kupnje i ugradnje može uvelike razlikovati te seže od 9.200 EUR do oko 20.800 EUR. Pri tome mogu nastati i dodatni troškovi, kao što je zamjena postojećih grijaćih tijela ili postavljanje izolacije.

Ugradnja plinskih kotlova u pravilu je povoljnija i iznosi od 3.000 EUR do 6.000 EUR.

Međutim, ovisno o tome gdje živiš, možda ispunjavaš uvjete za subvencioniranje troškova ugradnje dizalice topline. Više informacija o programima poticaja u svojem području možeš pročitati ovdje.

Isto se odnosi na Sophie i njezin slučaj. Iako su njezini troškovi ugradnje bili viši u usporedbi s Marcovim plinskim kotlom, uspjela ih je nadoknaditi državnim poticajem.

Koji su troškovi održavanja i vijek trajanja

Još jedan važan faktor povrata ulaganja je koliko će tvoj sustav grijanja trajati te koliki su troškovi održavanja i rada tijekom tog razdoblja.

Ako se kvalitetno održava, dizalica topline može trajati 15 – 20 godina. Održavanje uključuje rutinske provjere i čišćenje te u pravilu košta između 115 EUR i 230 EUR godišnje.

Zbog procesa izgaranja, plinski kotlovi zahtijevaju redovito i pažljivo održavanje, koje može stajati između 115 i 350 eura godišnje. Njihov prosječan vijek trajanja iznosi 10 – 15 godina.

Deset godina nakon ugradnje novih sustava grijanja, Marcov plinski kotao sada se bliži kraju svojeg vijeka trajanja, dok će se Sophie moći još 5 – 10 godina koristiti svojom dizalicom topline.

Troškovi održavanja koje je Sophie morala platiti bili su niski, dok je Marc morao izdvojiti veće iznose za održavanje svojeg plinskog kotla.

Energetske cijene i operativni troškovi

Dizalica topline crpi do 75 % svoje energije iz prirode, a ostatak pokriva električna energija, dok plinski kotao radi isključivo na plin. Usporedba operativnih troškova stoga ovisi o cijeni električne energije i plina za kućanstva.

Posebno posljednjih godina svjedočimo velikim oscilacijama cijena prirodnog plina, zbog geopolitičkih napetosti, potražnje na tržištu i poremećaja u opskrbnim lancima. Sezonski i geografski čimbenici također imaju važnu ulogu, a cijene plina mogu se povećati tijekom oštrih zima.

Iako moderne dizalice topline mogu učinkovito raditi i pri nižim temperaturama, na cijene električne energije također mogu utjecati i troškovi proizvodnje i državni propisi.

Teško je točno predvidjeti što će se dogoditi sa cijenama energije, a Sophie je tijekom proteklih 10 godina također ugradila fotonaponske solarne panele kako bi smanjila svoju ovisnost o cijenama električne energije. Nakon što se uračunaju troškovi ugradnje i održavanja tih panela, svejedno je mogla uočiti smanjenje neto cijene svojih računa za električnu energiju za tu specifičnu ugradnju, dok su Marcovi operativni troškovi bili varijabilni i podložni oscilirajućim cijenama plina.

Daikin Altherma dizalica topline ugrađena u skladišnoj prostoriji

Energetska učinkovitost plinskih kotlova i dizalica topline

Nije važna samo jedinična cijena plina ili struje — energetska učinkovitost sustava grijanja također je vrlo bitna.

Ovisno o modelu i radnim uvjetima, dizalica topline može pretvoriti do 400 % energije koju troši u iskoristivu toplinu, što znači da proizvodi oko 4 kWh topline za svaki 1 kWh potrošene električne energije, jer otprilike tri četvrtine te topline potječu iz okolnog zraka, vode ili tla, a samo se otprilike jednom četvrtinom opskrbljuje u obliku električne energije.

Na primjer, 3 kWh su dovoljna za:

  • grijanje male prostorije od tri do četiri sata
  • pružanje dovoljno tople vode za dva 10-minutna tuširanja
  • pečenje 9000 kriški kruha u tosteru
  • pokretanje dvaju ciklusa perilice posuđa ili rublja.

Moderni kondenzacijski plinski kotlovi u pravilu rade uz puno manje razine učinkovitosti, koje sežu od 99 do 109 %.

Kako bi generirao dovoljno iskoristive topline za dva 10-minutna tuširanja itd., čak i uz veću energetsku učinkovitost od 109 %, tvoj bi kotao mogao trošiti 2,75 kWh plina, za razliku od 1 kWh putem dizalice topline.

Postoje razdoblja kada bi plinski kotao mogao biti ekonomičniji, recimo, u posebno hladnim podnebljima ili tijekom najhladnijih zimskih dana, no vrhunske performanse energetske učinkovitosti dizalice topline predstavljaju jednu od njezinih najvećih prednosti.

Zahvaljujući toj većoj učinkovitosti, dizalice topline mogu pridonijeti smanjenju računa za energiju kućanstva u usporedbi s plinskim kotlom. Stvarne uštede uvelike se razlikuju i ovise o specifičnim modelima koji se uspoređuju, troškovima kupnje i ugradnje, tarifama za električnu energiju i plin, podneblju i obrascima upotrebe, zbog čega za svoju specifičnu situaciju trebaš točno izračunati, a ne tek okvirno pretpostaviti troškove.

Usporedba ugljičnog otiska

Naravno, ekološki utjecaj jedan je od glavnih pokretača povećane ugradnje dizalica topline.

Budući da pružaju grijanje uz do 75 % iz obnovljive toplinske energije iz zraka, vode ili tla, dizalice topline imaju manji ugljični otisak. Taj se otisak može i dodatno smanjiti kada preostalih 25 %, koji predstavljaju električnu energiju, potječu iz solarne energije ili energije vjetra.

Kotlovi se pogone izgaranjem plina, čime dolazi do nastanka emisija ugljičnog dioksida (CO₂). Procjenjuje se da se za svaki kubni metar potrošenog plina ispušta oko 2,1 kg CO₂, čime se izravno doprinosi emisijama stakleničkih plinova.

Zaključak: procjena ukupnog povrata ulaganja

Općenito gledano, dizalica topline može predstavljati isplativo dugoročno ulaganje za brojna kućanstva zahvaljujući svojem duljem vijeku trajanja, općenito nižim troškovima održavanja i većom energetskom učinkovitošću u usporedbi s plinskim kotlom, iako stvarni povrat ulaganja ovisi o tvojoj specifičnoj ugradnji i troškovima energije. Budući da danas brojne države nude poticaje, dizalica topline može biti financijski i ekološki prihvatljiv izbor. Ako planiraš unaprijediti svoj sustav grijanja, sada bi mogao biti idealan trenutak za donošenje te odluke.

Ključne informacije

Točke u nastavku uspoređuju modernu dizalicu topline zrak-voda, poput one koju ima Sophie, s tradicionalnim kondenzacijskim plinskim kotlom, koji ima Marc.

  • Dizalice topline mogu pomoći smanjiti operativne troškove u usporedbi s tradicionalnim plinskim kotlom jer su učinkovitije od plinskih kotlova.
  • Iako su njihovi troškovi ugradnje veći, dizalice topline traju 5 – 10 godina dulje uz niže troškove održavanja.
  • Cijene plina značajno osciliraju, ali se i troškovi dizalice topline mogu razlikovati ovisno o cijenama električne energije i državnim propisima.
  • Dizalice topline imaju znatno manji ugljični otisak, posebno ako se pogone na električnu energiju dobivenu iz obnovljivih izvora.
  • Državni poticaji mogu dodatno smanjiti troškove ugradnje i povećati ukupni povrat ulaganja u dizalice topline.

Sljedeće